Geobiologija

Šareni mikrobni pokrov iz Grand Prismatic Spring, Nacionalni park Yellowstone, SAD. Narandžasti pokrovi sastoje se od pripadnika klasa Chloroflexi, Cyanobacteria i drugih organizama koji uspevaju u vodi od oko 70 ° C. Geobiolozi često proučavaju ekstremna okruženja poput ovog, jer su dom ekstremofilnim organizmima. Pretpostavljeno je da ova okruženja mogu biti reprezentativna za ranu Zemlju.[1]

Geobiologija je interdisciplinarna nauka koja proučava interakcije između biosfere i geosfere. To je relativno mlada oblast i naučnih istraživanja koja kombinira i korelira metode i spoznaje mnogih drugih nauka, kao što su: biologija, paleobiologija, paleontologija, genetika, biohemija, fiziologijam geohemija, mikrobiologija, sedimentologija, mineralogija, litologija, petrologija nauke o atmosferii osatala komplementarna područja nauke.[2]

Geobiologija ne proučava samo način života živih organizama, nego i njihove interakcije, a posebno obrasce njihovog uticaja na Zemlju i obrnuto, nego i historijski razvoj tih odnosa. Primjenom različitih bioloških, geoloških i hemijskih i ostalih prirodno-matematičkih metoda, geobiološka istraživanja pokušavaju objasniti koevoluciju života i Zemlje i njihovih složenih međuodnosa, na nivou jedinki, populacija i viših taksomomskih kategorija. Rezultati geobioloških istraživanja su potencijalno veoma primjenljivi u oblasti bioremedijacije i ostalih oblika reparacije oštećenih ekosistema. Glavna podoblast geobiologije geomikrobiologija, koja je usmjerna na proučavanje međuodnosa mikroorganizama i minerala, stijena i drugih komponenti geosfere. Primjer takvog međuodnosa je proces oksigenacije prvobitne Zemljine atmosfere , putem aktivnosti fotosintetskih bakterija. Prvonastali kisik se trošio na oksigenaciju gvožđa što se smatra osnovom masovnog nastanka trakastih gvožđevitih formacija. Ove sedimentne stijene su skoro bez izuzetka prekambrijumskog porijekla.[2]

Blisko povezana oblast istraživanja ove nauke je i astrobiologija, u kojoj se kombiniraju rezultati geobiologije i planetarnih nauka, a u cilju detekcije tragova života na drugim planetama.

  1. ^ "Life in Extreme Heat - Yellowstone National Park (U.S. National Park Service)". www.nps.gov. Arhivirano s originala, 31. 5. 2016. Pristupljeno 4. 6. 2016.
  2. ^ a b Dilek, Yildirim; Harald Furnes; Karlis Muehlenbachs (2008). Links Between Geological Processes, Microbial Activities & Evolution of Life. Springer. str. v. ISBN 978-1-4020-8305-1.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search